Evo tri zanimljive činjenice o tome tome može li se razina naše radosti mijenjati, odnosno na koji se način ona može mijenjati, uzete iz novijih istraživanja.
1. Naša radost nije uklesana u kamen
Godinama je istraživanjima dobrobiti dominirala „teorija fiksne točke“, koja kaže da iako svatko od nas ima različitu razinu subjektivne dobrobiti (radosti), te se razine zapravo ne mijenjaju tijekom naše odrasle dobi.[1] Davani su primjeri ljudi koji su se vratili na svoju prethodnu „fiksnu točku“ radosti nakon velikih događaja u životu, poput dobitka na lutriji ili nakon što su postali paraplegičari.[2]
Novija istraživanja, međutim, dovela su do revizije ove teorije pokazavši da ljudi mogu postati i postaju trajno radosniji (ili manje radosni) tijekom svoje odrasle dobi.[3] Također, ljudi koji su skloniji životnim ciljevima usmjerenima na druge (npr. obiteljskim ili altruističnim) doživljavaju veći porast u radosti od onih koji su skloni samo slijediti vlastite interese (npr. napredak u karijeri ili materijalni dobitak).[4]
Najbolji način na koji možemo razmišljati o našoj razini radosti jest da imamo „fiksni raspon“ koji određuju naša genetika i rana iskustva u životu. No raspon je prilično širok i događaji, kao i aktivnosti koje poduzimamo, u našoj odrasloj dobi mogu imati značajan utjecaj na to gdje se u tom rasponu nalazimo. Psiholozi su procijenili da 40% razlika u radosti između ljudi potječe od naših namjernih aktivnosti – te su stoga potencijalno unutar naše kontrole.[5]
2. Postoje vještine koje možemo uvježbati kako bismo bili radosniji
U posljednja dva desetljeća svjedočimo velikim naprecima u našem razumijevanju toga što utječe na radost, posebno zahvaljujući relativno novom području pozitivne psihologije.[6] Umjesto tradicionalnog fokusa na bolesti i patologije, pozitivni psiholozi proučavaju kako ljudska bića cvatu i što ljudima pomaže živjeti radosne i smislene živote.[7]
Istraživanja pozitivne psihologije prepoznala su određene aktivnosti koje ljudi mogu poduzimati koja ih čine radosnijima.[8] Ustvari, mnoge od njih možemo smatrati „životnim vještinama“ koje ljudi mogu naučiti. Jedan primjer je uzeti nekoliko minuta svake večeri kako biste zapisali tri dobre stvari koje su vam se dogodile tog dana. Istraživanja su pokazala da su ljudi koji su to činili svake večeri tijekom tjedan dana značajno radosniji i imanju puno niže simptome depresije do šest mjeseci kasnije.[9]
3. Deset ključeva za radosniji život
Glavna područja u kojima ljudi mogu poduzimati aktivnosti kojima će poboljšati svoju subjektivnu dobrobit sažeta su u „Deset ključeva za radosniji život“. Temelje se na pregledu najnovijih istraživanja u pozitivnoj psihologiji i povezanim područjima.[10]
Put do radosti različit je za svaku osobu, no dokazi ukazuju da su ovih Deset ključeva ona područja koja utječu na našu radost i istovremeno su pod našim širim utjecajem, umjesto da ovise o našim okolnostima.
Prvih pet ključeva (GREAT) usredotočuju se na to kakva je naša interakcija s vanjskim svijetom tijekom svakodnevnih aktivnosti. Ona se temelje na Pet načina do dobrobiti, koja je razvila zaklada NEF kao dio Foresight programa britanske vlade.[11]
Sljedećih pet ključeva (DREAM) odnose se na naše unutarnje vrijednosti i pristup životu.
Reference na navedene činjenice
[1] Lykken i Tellegen (1996)
[2] Brickman et al (1978)
[3] Headey et al (2010)
[4] Headey (2007)
[5] Lyubomirsky et al (2005)
[6] Seligman i Csikszentmihalyi (2000)
[7] Seligman (2011)
[8] Sheldon i Lyubomirsky (2007)
[9] Seligman et al (2005)
[10] Action for Happiness (2010)
[11] New Economics Foundation (2008)