Postoje različita pogrešna uvjerenja o radosti, primjerice: “radost se ne može mjeriti,” ili “veći životni standard znači i više radosti”… Evo nekih zanimljivih činjenica, uzetih iz novijih istraživanja.
1. Radost se može mjeriti na smisleni način
Kako se osjećamo u vezi vlastitog života osoban je, unutarnji dojam. Nitko ne može samo pogledati naš život izvana i reći nam koliko smo radosni. No, iako je radost subjektivna, ona se svejedno može mjeriti na način koji je i smislen i pouzdan.[1] Istraživači to čine koristeći upitnike u kojima ljudi sami priopćuju kako se osjećaju u vezi svog života. Tipično pitanje glasilo bi “Kad se sve uzme u obzir, koliko ste radosni?” s mogućim odgovorima od 0 (izrazito tužni) do 10 (izrazito radosni).
Znamo da su ovi subjektivni izvještaji smisleni zato što odgovaraju objektivnim mjerama tjelesnih funkcija, poput imunološkog odgovora.[2] Oni odgovaraju mjerenjima moždane aktivnosti, pozitivnim emotivnim stanjima povezanim s aktivnošću lijeve strane prefrontalnog korteksa i negativnim emocijama povezanima s aktivnošću desne strane.[3] Odgovaraju i postupcima koje ljudi naknadno poduzimaju (npr. napuštanje posla) i sa zasebnim procjenama od strane drugih.[4]
2. Postajemo bogatiji, ali ne i radosniji
Kod pojedinaca, razine prihoda ima značajan utjecaj na radost. U bilo kojem društvu, bogatiji ljudi u prosjeku su radosniji od siromašnijih (iako svako dodatno povećanje u prihodu ima relativno manji utjecaj na radost).[5] Međutim, radost populacije ne postaje nužno veća s rastom prosječnog prihoda u zemlji. Primjerice, u Sjedinjenim američkim državama i nekim drugim bogatim ekonomijama svijeta, prosječna se radost populacije nije povećala u proteklih pedeset godina, unatoč desetljećima snažnog gospodarskog rasta.[6]
Jedan od glavnih razloga tomu je taj da, kad se jednom zadovolje osnovne ljudske potrebe, ljudi se više počnu brinuti o svojem prihodu u usporedbi s drugima, nego o apsolutnom iznosu svojeg prihoda.[7] To sugerira da ako želimo povećati razinu radosti, moramo se usmjeriti na više od samog gospodarskog rasta.
3. Radost donosi ogromne koristi
Radost ne znači samo dobre osjećaje, već se pokazalo da vodi do širokog spektra drugih korisnih ishoda, podjednako za nas kao pojedince kao i za društvo u cjelini.
Prije svega, radosni ljudi skloni su imati bolje opće zdravlje i duži život od ljudi koju su manje radosni.[8] Primjerice, ljudi s visokom razinom psihološke dobrobiti imaju upola manju vjerojatnost oboljeti od virusa prehlade [9] a ljudi koji imaju višu razinu optimizma i pozitivnih emocija značajno su manje skloni srčanim udarima, moždanim udarima ili drugim tipovima kardiovaskularnih bolesti.[10]
Nadalje,ljudi koji su radosni skloni su bolje funkcionirati. Doživljavanje pozitivnih emocija širi naše percepcije i gradi naše sposobnosti, pomažući nam da donosimo bolje odluke i učinkovitije se nosimo s nedaćama.[11] Radosniji ljudi također su produktivniji na poslu.[12] A pokazalo se čak i da ljudi koji su bili radosni u mladenaštvu, kasnije u životu zarađuju više od svojih vršnjaka.[13]
Konačno, radosniji ljudi bolji su i za društvo u cjelini. Skloni su imati bolje odnose [14] i veća je vjerojatnost da će pozitivno doprinositi društvu.[15] Također, manje je vjerojatno da će se upustiti u riskantna ponašanja – primjerice, veća je vjerojatnost da će ljudi koji su zadovoljniji svojim životima vezati sigurnosni pojas u autu, a manja je vjerojatnost da će sudjelovati u prometnoj nesreći.[16]
Reference na navedene činjenice
[1] Diener et al. (2009)
[2] Clow et al. (2003)
[3] Davidson et al. (2000)
[4] Diener i Suh (1999)
[5] Stevenson i Wolfers (2013)
[6] Helliwell (2013)
[7] Layard et al. (2010)
[8] Diener i Chan (2011)
[9] Cohen et al. (2006)
[10] Boehm and Kubzansky (2012)
[11] Fredrickson (2005)
[12] Oswald et al. (2009)
[13] De Neve i Oswald (2012)
[14] Lyubomirsky et al. (2005)
[15] Guven (2009)
[16] Goudie et al. (2012)